Breza (Betula pendula) je bjelogorično vitko drvo prepoznatljivo po bijeloj kori.

Raste u svim dijelovima Europe i Azije te je od velike važnosti u biljnoj medicini.

Oduvijek je cijenjena  u mnogim narodima diljem svijeta, a posebice kod Indijaca, Indijanaca i Sibiraca.

U 12. je stoljeću sveta Hildegarda preporučivala cvjetove breze protiv rana i čireva sa sporim zarastanjem.

U 16. stoljeću talijanski liječnik Mattioli otkrio je izvanrednu učinkovitost breze protiv kamenaca u bubregu i mjehuru, nazvavši je "stablom protiv bubrežnih bolesti".

Breze iz Sibira poznate su po tome što na njima raste iznimno ljekovita parazitska gljiva - čaga.

Ljekovitost breze

Listovi i pupoljci breze sadrže saponin, tanine, eterična ulja, saharoze, betulin, smole, vitamin C.

U brezovu katranu nalaze se gvajakol i krezol – tvari koje imaju ljekovito i antiseptično djelovanje, pa se često koriste protiv kožnih bolesti.

Breza je najcjenjenija kao diuretik te se koristi za pospješivanje mokrenja, protiv kamenaca, bubrežnih bolova i albuminurije. Potiče znojenje i liječi bolesti mjehura.

Listovi breze smanjuju kolesterol, čiste krv i djeluju protiv bolesti jetre. Srčani edemi uzrokovani oslabljenom cirkulacijom, arterijskom hipertenzijom i aterosklerozom također se liječe uz pomoć breze.

Breza preporučuje se i u liječenju gripe, prehlade i kroničnih upala sinusa. Snižava temperaturu, ublažava glavobolje i jača imuni sustav.

Čajevi od lista breze su odlični protiv povišenog krvnog tlaka.

Razni biljni preparati od breze poboljšavaju cirkulaciju i razgrađuju trombove. Preporučuju kod tromboflebitisa, upala na koži, upale pluća, bronhitisa.

Breza se upotrebljava i kod bolesti izazvanih radijacijom.

Čajevi od listova i pupoljaka uspješno pomlađuju tkivo i ubrzavaju zacjeljivanje bez ožiljaka čak i dubokih rana. Breza također poboljšava koncentraciju, jača pažnju i osnažuje organizam