Bosiljak s pravom stoljećima nosi ime „trava bogova“. Svojim mirisom otklanja tmurne misli i podiže raspoloženje, jelima poboljšava i obogaćuje okus, a ujedno ima višestruko povoljno djelovanje na naše zdravlje. Stoga ga svakako posadite u vrt ili njegujte kao lončanicu na balkonu ili prozorskoj dasci.
Bosiljak (Ocimum basilicum je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača s razgranjenom stabljikom visine 30 – 40 cm. Poznat je i pod nazivom baziliko ili murtela, osobito u Dalmaciji. Listovi su mu jajoliki, cjelovita ruba ili neznatno nazubljeni, pri vrhu šiljasti , a nalaze se na dugim peteljkama. Mali bijeli ili ružičasti cvjetovi razvijaju se od lipnja do kolovoza u pazušcima listova na gornjem dijelu stabljike. Iz cvjetova se razvijaju jajoliki plodovi 1-2 mm dugi, tamnosmeđe ili crne boje. Biljka potječe iz Indije, odakle se kao začinska biljka proširila diljem svijeta. U Europu je stigla u 16. stoljeću. Voli topliju klimu i samonikla raste u sredozemnom području, a drugdje se uzgaja po vrtovima, balkonima ili kao lončanica. Osjetljiva je na mraz, a ne podnosi ni zalijevanje hladnom vodom. Danas postoje brojne kulti virane vrste, varijeteti i kemoti povi bosiljka koji se razlikuju po boji listova i sastavu eteričnog ulja.
Latinsko ime roda Ocimum dolazi od grčke riječi ozein, što znači mirisati, dok je naziv roda basilicum izvedenica od grčke riječi basileos, što znači kralj. U Indiji, gdje ga zovu tulsi, bosiljak je posvećen bogu Višni i smatra se da štiti od nesreće pa se sadi u vrtove hramova i žrtvuje u hinduskim svetištima. U nekim se istočnjačkim kulturama koristi kao pogrebna biljka, stavlja na prsa preminulih i sadi po grobovima, dodaje u svetu vodu (što je vezano uz antiseptička svojstva eteričnog ulja u biljci), no poznato je i vjerovanje da će bosiljak nošen u novčaniku privući novac i donijeti blagostanje. Kasnije europske kulture smatraju ga simbolom suosjećanja i prihvaćanja ljubavi. Danas ga prvenstveno koristimo kao važnu kulinarsku biljku i prirodni lijek.
Ljekovitost bosiljka
U ljekovite svrhe bere se cvatuća biljka ili listovi neposredno prije cvatnje. Sušenje se obavlja u sjeni, na zračnom mjestu ili na tavanu. Od djelatnih tvari biljka sadrži eterično ulje (0,3- 0,8 %) sa cineolom, meti l-karvikolom i drugim sastavnicama, trjeslovine, saponine i glikozide. Eterično ulje djeluje anti bakterijski, anti virusno, protugljivično, protuupalno i analgetički. Bosiljak pomaže kod nadutosti , slabog apeti ta, upale sluznice želuca i crijeva, želučanih grčeva i lijenosti crijeva. Pokazao se korisnim i kod upale bubrega, mjehura i bolnog mokrenja, bolesti jetre, uloga (gihta), živčanosti , psihičkih nemira, nesanice, migrene, kašlja i plućnih bolesti . Nezaslađen čaj grglja se kod upale zubnog mesa, aft i, angine i promuklosti , a oblozi od čaja pospješuju zacjeljivanje rana.
Novija istraživanja upućuju na njegov poziti van učinak pri smanjenju sinteze kolesterola i zgrušavanju krvi te protiv oksidati vnih oštećenja DNK. Neke vrste bosiljka bogati je eugenolom (Ocimum americanum, Ocimum tenuifl orum) pokazuju jaki protuupalni učinak te olakšavaju bol i smanjuju otjecanje zglobova, što bi moglo biti od velike pomoći oboljelima od artriti sa koji svakodnevno moraju uzimati lijekove koji imaju brojne nuspojave.
Listovi bosiljka močeni u rakiji koriste se kao oblog za gnojne rane, uz obnovu obloga svaka 2-3 sata, a od svježeg soka i svinjske masti spravlja se tzv. Kraljevska mast za rane. Nagnječene listove ili svježi sok dobro je staviti na mjesto uboda kukaca. Svježi listovi stavljeni u nosnice uklanjaju hunjavicu, a sjemenke bosiljka, smljevene u prah, koriste se kod bolesti mokraćnog mjehura. Dvaput dnevno uzima se na vrh noža u prah smljevenih sjemenki s decilitrom mlake vode. Kupke s listovima ili ekstraktom listova koriste se za njegu umorne i dehidrirane kože, otklanjanje osipa i lišajeva.
Bosiljak se zbog svog ugodnog i osvježavajućeg mirisa koristi u proizvodnji parfema i toaletnih voda te kao anti oksidans i dezifi cijens kod ostalih kozmeti čkih pripravaka. Ima primjenu i u prehrambenoj industriji.
U narodnoj medicini čaj od listova bosiljka preporučuje se i kod upale jajnika, neredovitih ili izostalih menstruacija, bijelog pranja, za bolje lučenje mlijeka te kao sredstvo za pobuđivanje spolnog nagona (afrodizijak). Plod kuhan u bijelom vinu koristi se kod tvrdokornog zatvora. Kapi bosiljka uzimaju se na kocki šećera kod želučanih problema na nervnoj bazi.
Pripravljanje čaja: čajnu žličicu suhe, usitnjene biljke preliti sa 2,5 dl vrele vode, poklopiti i procijediti nakon 5-10 minuta. Piti 1-2 šalice čaja tijekom dana, kod želučanih tegoba nezaslađenog, a kod živčanih i dišnih tegoba zaslađenog medom. Ako se čaj pije svakodnevno nakon 8 dana korištenja dobro je napraviti stanku od dva tjedna.